PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

Ovih se dana u medijima pojavljuju razne informacije oko popisa stanovništva u BiH i navodnim neriješenim pitanjima i poteškoćama koje mogu čak u pitanje dovesti provođenje popisa u novozakazanom zakonskom terminu u listopadu ove godine.

Između ostalog, spominju se problemi s kartografskom dokumentacijom i entitetskom crtom razgraničenja i navodnom nespremnosti federalnih tijela zaduženih za provođenje popisa stanovništva.
Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove je u suradnji s Federalnim zavodom za statistiku pripremila kartografsku dokumentaciju i trenutačno se rade zadnje kontrole te dokumentacije. Kartografska dokumentacija za teritorij Federacije BiH nije i neće biti problem i prepreka za nadolazeći popis stanovništva.

Međuentitetska crta razgraničenja je, sukladno Aneksu 2 Dejtonskog mirovnog sporazuma, u nadležnosti i EUFOR-a i predviđa utemeljenje zajedničkog povjerenstva od predstavnika entiteta za precizan opis međuentitetske crte razgraničenja.
Vlada Federacije BiH je 14. 6. 2011. godine, na prijedlog Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, usvojila Informaciju o entitetskoj crti razgraničenja (br. 686/2011) i donijela četiri konkretna zaključka. Zaključak broj 3 glasi: „Vlada Federacije BiH pitanje međuentitetske crte razgraničenja promatra kao pitanje od interesa za BiH te predlaže da Vijeće ministara BiH imenuje povjerenstvo sastavljeno od predstavnika obaju entiteta, čija će zadaća biti identificiranje i opis međuentitetske granice, a sve u skladu s Aneksom 2 Dejtonskog mirovnog sporazuma“.

Ovim se zaključkom Vlade FBiH demantiraju informacije o nezainteresiranosti Vlade FBiH glede međuentitetske crte razgraničenja.
Međuentitetska crta razgraničenja je duljine 1146 km i ista je ucrtana na tzv. dejtonskim kartama razmjere 1:50000, što znači da je njezina točnost 50 m. U praksi to znači da je međuentitetska crta trenutačno pojas širine 100 m. U tom dijelu pojasa, koji se tiče Federacije BiH, nalazi se 541 objekt, odnosno 549 kućanstava, što može biti oko 1500 osoba. Pretpostaviti je da se i na dijelu RS-a nalazi približno isti broj objekata, kućanstava i stanovnika. Što znači da se oko 3000 stanovnika nalazi u tom pojasu (115 km2). U okviru popisa, status objekata i stanovnika se može posebno tretirati, a definitivna identifikacija međuentitetske crte razgraničenja riješit će status i objekata i osoba u ovom pojasu. Imajući u vidu broj objekata i stanovnika, kao i mogućnosti pronalaženja prijelaznih rješenja za popis objekata i stanovništva u navedenom graničnom pojasu, jasno je da međuentitetska crta razgraničenja nije prepreka održavanju popisa stanovništva.
Popis stanovništva traži odgovornost nadležnih institucija u pripremi kvalitetne dokumentacije. Odgovorno tvrdimo da je kartografska dokumentacija u Federaciji BiH kvalitetno pripremljena, a međuentitetska crta razgraničenja ne bi trebala dovoditi u pitanje popis stanovništva u BiH.