Održana radionica vezana za poslovno planiranje i definiranje poslovanja entitetskih uprava za geodetske i imovinskopravne poslove i predavanje na temu “Potreba i značaj izrade Geoida za BiH”

U skladu s planiranim aktivnostima CILAP projekta u razdoblju od 28. do 29. siječnja 2015. godine u prostorijama Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove održana je radionica s ciljem podrške geodetskim upravama u razvoju poslovnih planova.

Radionici su prisustvovali najviši predstavnici uprava na čelu s ravnateljem FGU FBiH Željkom Obradovićem i ravnateljem RGU RS Milošem Komljenovićem.

Radionicu je vodio stručnjak iz Lantmäterieta Gunnar Lysell, koji je predstavio stanje u švedskoj geodetskoj upravi u vezi s razvojem poslovnih planova i poslovnih modela te aktualnih trendova i ciljeva zemljišne administracije. Poslovno planiranje je osnovni dio strateškog rada u organizacijama kao što su entitetske uprave za geodetske i imovinskopravne poslove Bosne i Hercegovine. Poslovno planiranje obuhvaća mnogo različitih elemenata, ali je glavni cilj da se dostigne situacija u kojoj organizacija na učinkovit način može obavljati svoje zadatke i pružiti najbolju moguću uslugu svojim klijentima.

Prezentiran je osnovni princip praćenja i bilježenja trendova te njihov utjecaj na poslovni plan organizacije. Prisutni su imali priliku pogledati konkretne primjere iz posljednjeg izvješća Lantmäterieta, nakon čega je uslijedila prezentacija načina formiranja trogodišnjih planova i njihova godišnjeg ažuriranja. Naglasak prilikom predavanja bio je odgovor na zahtjev korisnika i držanje koraka s konkurencijom, sve u sklopu raspoloživih sredstava i trenutačnih zakonskih okvira.

Drugi dan radionice osnovna tema bila je utjecaj samih građana i njihova povjerenja na rad organizacije. Objašnjen je značaj pridobivanja povjerenja građana, kao i koristi shvaćanja njihovih potreba te prikazivanja istih vlastima u svrhu dobivanja podrške u radu. Završni dio prezentacije odnosio se na „Logičnu postupnu metodu“ kao metodu usmjeravanja poslovanja k željenim ciljevima i strukturi strateškog poslovnog plana.

Predstavnici uprava su iznijeli svoje zahtjeve za podrškom od strane Lantmäterieta, a u vezi s poslovnim planiranjem, te se povela diskusija o mogućnostima provedbe Lantmäterietovih rješenja unutar geodetskih uprava. Također je zajedno sa švedskim stručnjakom razmatrano poslovno planiranje, te što je potrebno unaprijediti kako bi se razjasnio kratkoročni, srednjoročni i dugoročni cilj. Predstavljeni su trenutačni postojeći poslovni planovi i strateški dokumenti izrađeni od strane obje entitetske uprave za geodetske i imovinskopravne poslove. Aktivnosti uprava su uglavnom uređene zakonima i direktivama od strane vlada. Poštujući ovaj okvir, do uprava je da organiziraju svoj interni rad, kao i da ponude proizvode i usluge korisnicima na što učinkovitiji, isplativiji i održiviji način.

Obje uprave imaju za cilj poboljšati svoje strateško planiranje i formuliraju viziju, uključujući kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljeve. Također su zainteresirane za praćenje trendova EU-a u nacionalnim politikama za razmjenu podataka između svih javnih institucija. U ovom radu geodetske uprave nastoje imati vodeću ulogu. Politika razmjene podataka, također, uključuje povećanje razine usluga i transparentnost prema korisnicima informacija.

U okviru radionice organizirano je i predavanje na temu “Potreba i značaj izrade Geoida za BiH”, koje je održao dr. Jonas Ågren, stručnjak iz Lantmäterieta. Prezentacija je prvenstveno pokrila definiciju samog geoida i definiranje njegove osnovne primjene u Švedskoj, odnosno koristi pri određivanju nadmorskih visina. Naglasak je stavljen na ubrzanje procesa prelaskom s klasičnog određivanja visina nivelmanskim metodama na GNSS metode, čija bi uporaba u određivanju nadmorskih visina bila znatno ubrzana i olakšana postojanjem modela geoida.

U nastavku je bilo govora o metodama mjerenja, točnije kombiniranju metode GNSS/nivelanje, te gravimetrijske metode određivanja vrijednosti geoida u svrhu dobivanja većeg broja podataka čime bi sam model geoida bio znatno kvalitetnije određen. Spomenute su i korištene korekcije, kao i dodatni podaci korišteni za povećanje točnosti modela. Prezentacija je zaključena osnovnim ciljevima Kraljevine Švedske vezanim za unapređenje trenutačnog modela, čime je naglašena potreba za stalnim unapređenjem točnosti određivanja geoida. Svi prisutni su imali priliku postaviti pitanja te na taj način riješiti eventualne nedoumice.